paketi-pomoci-1068x801

PAKETI POMOĆI ZA DESET RASELJENIH PORODICA

Deset socijalno ugroženih porodica koje su u ratu izbjegle iz Hrvatske i Federacije BiH, a danas žive u Prijedoru, dobilo je pakete sa hranom i higijenom. Ovu pomoć su im uručili predstavnici Grada Prijedora, Udruženja radnika i invalida rada iz Hrvatske te drugih organizacija koje su učestvovale u ovoj akciji. Mnogi od raseljenih Srba teško žive i još pokušavaju ostvariti svoja prava u Hrvatskoj, ističu u Republičkom udruženju radnika i invalida rada iz Hrvatske.

“Naše udruženje nastoji pomoći takvim slučajevima. Mnoge porodice još nisu uspjele da vrate svoju imovinu i čekaju sudski epilog”, rekao je Slobodan Peulić.

Zamjenik gradonačelnika Prijedora Žarko Kovačević rekao je da su, uručivanjem pomoći, željeli pokazati građanima izbjeglim iz Hrvatske, koji danas žive u Prijedoru, da nisu zaboravljeni.

“Gradska uprava je ponovo podržala rad udruženja Srba iz Hrvatske. Danas smo podijelili prehrambene pakete za desetak najugroženijih porodica i nadam se da ćemo tako nastaviti i narednih godina”, rekao je Kovačević.

Pored Grada Prijedora, nabavku paketa podržao je Crveni krst, “Hleb života” te dva neformalna udruženja i organizacije. Poklon pakete su dobile socijalno ugrožene porodice u Starom voćnjaku, Marinima, Kamičanima i Rasavcima.

212572

Srbi imaju zakonsku mogućnost i moralnu obavezu da spriječe otimanje imovine (VIDEO)

Srbi iz Federacije BiH imaju zakonske mogućnosti i moralnu obavezu da spriječe otimanje svoje imovine i neophodno je da se aktiviraju i onemoguće da njihova djedovina zauvijek bude izgubljena, poručeno je danas sa sastanka u Beogradu posvećenom problemu upisa svojine i rješavanju imovinskih prava Srba u FBiH.

Sa sastanka predstavnika udruženja Srba, njihovih predstavnika u organima lokalnih vlasti u Federaciji i Predstavništva Republike Srpske u Srbiji upućen je poziv svim Srbima koji imaju imovinu u Federaciji i koji su raseljeni da podnesu zahtjeve za povrat imovine.

Predsjednik Odbora za zaštitu Srba u FBiH Đorđe Radanović izjavio je da je od 2018. godine, kada je ovaj problem aktualizovan, podneseno 10.170 imovinskih zahtjeva i naglasio da je veoma važna informacija da Srbi imaju zakonsku mogućnost da vrate svoju imovinu, čak i u onim katastarskim opštinama, gdje je završeno uknjižavanje.

– Važno je da svaki Srbin iz FBiH nadležnom sudu pošalje dopis sa navedenim prebivalištem, brojem telefona i razlog zašto šalje taj dopis, odnosno da navede da podatke šalje da bi oni postupili u skladu sa članom 71 Zakona o zemljišnim knjigama i da bi se ušlo u proceduru isravke greške – rekao je Radanović i dodao da će potreban obrazac biti postavljen na sajtu “Srpska zemlja”, gdje se nalaze i svi ostali potrebni obrasci za pokretanje procedure.

Radanović kaže da se srpska imovina godinama pokušava prisvojiti na razne načine.

– Odnos institucija FBiH o pitanju srpske imovine ne samo da je loš, nego i maliciozan. Njihova želja nije da se ljudi javljaju. Ovo je istina, nije teška riječ. Oni bi najradije da se niko ne javi i da tu zemlju prepišu na vlasništvo opštine u Federaciji – dodao je Radanović.

Iznesen je podatak da su Srbi bili vlasnici 75 odsto lične imovine u opštinama koje su pripadale Federaciji, ali da se nažalost to mijenja i da je sada taj procenat oko 60 odsto.

– Ovaj problem mora biti stavljen u istu ravan sa problemom nas Kosovu, iako mi nismo dio Srbije, ali Srbija se mora pobrinuti oko ovoga – rekao je Gojko Kličković, koordinator za utvđivanje stanja srpske imovine na području FBiH.

Predsjednik Fonda za izbjegla i raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu AP Vojvodine Aleksandar Đedovac poručio je da će ovaj fond i država Srbija nastaviti snažno da podržavaju Srbe, ma gdje da bili, a posebno u FBiH.

Đedovac je naglasio da sva Udruženja moraju da djeluju jedinstveno, a da će se posredstvom predsjednika Srbije i Vlade Republike Srpske povratnici u Federaciji ekonomski osnažiti.

026195

Nešto iz arhive

Kako tada, tako i sada svi problemi stoje nerješeni za protjerane Srbe iz Hrvatske: Nerješena stambena pitanja, stanarska prava, nepovezan radni staž, nerješene penzije, neisplaćene penzije i mnoga druga pitanja!

Izbjeglice iz Hrvatske protestovale u Sarajevu

Bivši radnici, koji su zbog rata ostali bez posla u Hrvatskoj, protestovali su danas ispred sjedišta UNHCR-a u Sarajevu, tražeći pomoć u ostvarivanju osnovnih ljudskih prava, kao što su stanarsko i prava iz radnih odnosa.

Protestu je prisustvovalo oko 150 članova Udruženja radnika i invalida rada iz Hrvatske sa državljanstvom BiH i Udruženja otpuštenih radnika iz Hrvatske „Ugor“. Predsjednik Udruženja radnika Nikola Puzigaća rekao je da UNHCR, EU i druge organizacije UN nisu ništa uradile na rješavanju njihovih prava, te da je nevjerovatno da Hrvatska može ući u EU, a da im je uskratila da regulišu svoje stambeno pitanje, prava iz radnih odnosa, prava vezana za privatizaciju. On je rekao da će svim međunarodnim institucijama te mnogim predsjednicima država u svijetu biti upućena pisma sa potpisima i dokazima 3 216 članova ovog udruženja kojima su uskraćena ta prava i koji su svu imovinu ostavili u Hrvatskoj. Željko Bubić, advokat mnogih srpskih porodica koje žive u Republici Srpskoj a ne mogu da vrate imovinu u Hrvatskoj, rekao je da ima negativna iskustva koja se ogledaju u tome da sudovi u Srpskoj poništavaju ugovore o zamjeni imovine i tako im onemogućavaju da vrate imovinu u Hrvatskoj. „Srbi u Srpskoj ostaju bez svoje imovine i u Republici Srpskoj i u Hrvatskoj, što je zaista veliki i ozbiljan problem, a indikativno je da vlasti u Sarajevu ništa ne preduzimaju da bi se ovaj problem pokušao riješiti bilateralnim ugovorom sa Hrvatskom“, istakao je Bubić. Predsjednik Upravnog odbora Udruženja „Ugor“ iz Јelaha Ramiz Mervan rekao je da oni samo traže ona prava koja su im pripadala u periodu dok su živjeli u Hrvatskoj, odnosno da Hrvatska poštuje zakone koji su važili početkom 90-ih godina prošlog vijeka. „Mi imamo milion godina radnog staža u Hrvatskoj, isto toliko izdvajanja u sve moguće hrvatske fondove – za školovanje kadrova, puteve, infrastrukturu, a kada smo istjerani, istjerani smo kao najveći civilizacijski otpad“, izjavio je Mervan novinarima. Prema njegovim riječima, izbjegla lica iz Hrvatske su i po 30 godina radila u toj zemlji, veliki broj njih je tamo izgubio i zdravlje, a sada Hrvatska izbjegava sve svoje obaveze prema ovoj kategoriji stanovništva. Mervan je rekao da su vlasti u BiH do sada izdvojile samo po 100.000 KM za ova dva udruženja da bi se mogli voditi sudski sporovi pred pravosuđem Hrvatske, dodavši da su izbjeglice iz Hrvatske jedina grupacija građana u BiH koja nema besplatnu pravnu pomoć. On je dodao da Udruženje ima podatke o više stotina pokrenutih radnih sporova pred pravosuđem Hrvatske, ali da ni jedan nije riješen u korist radnika, dodavši da su neki sporovi okončani, ali kada su firme ugašene. Šef pravnog odjeljanja UNHCR-a u BiH Skot Pol rekao je da je ova međunarodna organizacija upoznata o problemima ljudi izbjeglih iz Hrvatske, kojih, kako je rekao ima oko 7000, ali ih teško rješava, dodajući da te probleme može da riješi samo Vlada Hrvatske. Pol je istakao da je upoznat o problemom ljudi iz Hrvatske kojima su poništeni ugovori o zamjeni imovine i koji su ostali bez ičega i u Republici Srpskoj i u Hrvatskoj, ali da UNHCR nije taj koji to može riješiti, dodavši da postoji bilateralno pitanje između BiH i Hrvatske koje bi ga morale riješiti. On je rekao da ova međunarodna organizacija trenutno pomaže ovoj populaciji da se vrate u Hrvatsku i da ostvare svoja prava tamo, pružajući pomoć u transportu stvari i regulisanju carina, te besplatne pravne pomoći, kako u BiH, tako i u Hrvatskoj, kako bi što lakše ostvarili svoja prava. „Pružamo im i individualne grantove, odnosno kada se vrate u Hrvatsku da riješe svoje administrativne probleme. Za one ljude koji ne mogu da se vrate, pružamo malu pomoć – za bavljenje poljoprivredom, te besplatnu pravnu pomoć da postanu državljani BiH i da ostvaruju sva ta prava“, rekao je Pol. Prema njegovim riječima, UNHCR radi i na projektu stambenog zbrinjavanja porodica iz Hrvatske, prema kom bi oko 600 najugroženijih i onih koji su izgubili stanarska prava u Hrvatskoj taj problem mogao da riješi u BiH.

Kompletan članak pročitajte na ovom linku